Biologija stresa - destruktivni utjecaj visoke razine kortizola

January 11, 2015

Što je kortizol?

 

Kortizol je hormon koji izlučuje nadbubrežna žlijezda, a sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, te ima ulogu pri stresu i upali. Zovemo ga i „hormon stresa“

Kortizol je hormon koji nadzire vašu glad, probavu, krvni tlak, obrasce spavanja/nespavanja, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom. Dio je obitelji glukokortikoida, odnosno supstancija koje mogu povećati razinu glukoze u krvi. Upravo to je ključna zadaća kortizola: povećati razinu glukoze i pohraniti njezin višak u jetri tijekom procesa pohrane glikogena.

Glukoza je vrsta šećera koja nastaje metabolizmom  saharoze i ostalih kompliciranijih ugljikohidrata koja tijelu služi kao gorivo, a ujedno je i glavni izvor energije za mozak. Iz viška glukoze nastaje glikogen, polisaharid koji koristimo za skladištenje molekula glukoze. Pri napornom radu glikogen se cijepa nazad u glukozu i omogućuje nam dodatnu energiju.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Povezanost stresa i kortizola

 

Stres je odgovor organizma na neki stresor ili podražaj. Stresor je često nagla promjena u okolini koja zahtijeva posebna fizička i/ili mentalna opterećenja.

 Stres je neizbježan, sveprisutan i u sve većem porastu. Život prosječnog čovjeka se u posljednjih 50-ak godina znatno promijenio, no stil života u kojemu smo pretrpani obvezama i u kojem proživljavamo jednu stresnu situaciju za drugom jednostavno nije urođen čovjeku.

Pri stresnoj situaciji naše tijelo luči kortizol, a ta reakcija sama po sebi nije ništa loše. Dapače – korisna je. Ustvari je to zvono za uzbunu – primjerice ukoliko nas napadne neka životinja, ili nam provalnik uđe u kuću, nastaje stresna situacija i nadbubrežna žlijezda će izlučiti više kortizola. No, to bi trebala biti kratka reakcija, u kojoj bi se nakon obračunavanja s nastalom situacijom kortizol trebao vratiti na normalnu razinu. Nažalost, danas se većina nas nalazi pod prevelikim pritiskom i konstantno smo pod stresom, što znači da mnogo više nego je prirodno imamo povišenu razinu kortizola.

 

Kad se preplašimo ili kad se osjećamo ugroženo, drevni komunikacijski sustav reagira, a hormoni iz mozga nalažu nadbubrežnim žlijezdama da počnu oslobađati više kortizola. Riječ je o našoj praiskonskoj reakciji – naše tijelo funkcionira na način da u kriznoj situaciji reagira eksplozijom kortizola, primjerice ako nas napadne medvjed. Za to postoje dva razloga. Prvi je da bi tijelo u vaše mišiće ubacilo glukozu i time vas osposobilo za borbu ili bijeg. Drugi – da bi vam se podigao krvni tlak, kako bi puno više kisika doprlo do mozga da možete bistro razmišljati i brzo odreagirati. Mehanizam povećanog izlučivanja kortizola razvio se davno, kako bismo imali veće šanse za preživljavanjem u divljini.

Problem je u toma što se u današnjem tempu života kod mnogih taj alarm – nalet kortizola – praktički nikada ne isključuje. Zbog povećane razine stresa tijelo je mentalno spremno za borbu, te imamo problema s opuštanjem ili spavanjem. Osjećamo se ustreptalo, s "knedlom u grlu".

Takvo dugotrajno stanje iscrpljuje. Smanjuje se imunitet i dolazi do općeg zamora organizma. Sve to polako dovodi do lošeg raspoloženja, depresije, i anksioznosti.  

 

Visoka razina kortizola

 

Dugotrajno visoka razina kortizola uzrokuje osjećaj umora i napetosti te potiče tijelo na pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, prumjerice oko struka.

Kad proizvodimo previše kortizola, uvelike povećavamo količinu šećera u krvi, što može dovesti do dijabetesa. Dijabetes je ozbiljna bolest koja između ostalog uzrokuje i ubrzano starenje stanica.

Trajno povišena razina kortizola uzrokuje domino efekt: kada vaše nadbubrežne žlijezde opsesivno proizvode kortizol, ostatak hormonalnog sustava pada u zaborav – koža se opušta, mišići gube tonus, ne osjećate se poletno.

Produljeno izlaganje visokoj razini kortizola dovodi na kraju do smanjenog dotoka krvi u mozak, a to štetno uzječe na moždanu funkciju – smanjuje emocionalnu inteligenciju i ubrzava kognitivne funkcije povezane sa starenjem. Ukratko: vaše pamćenje biva sve lošije dovodeći do demencije. Nereguliran stres djeluje loše na mozak, a kortizol koji je izmaknuo kontroli služi kao upozorenje.

 

 

7 ključnih zdravstvenih problema uzrokovanih povišenim kortizolom

  • izrazito visoka razina šećera u krvi, dijabetes i preddijabetes

  • pretilost, povećana tjelesna masnoća i metabolički sindrom kod žena

  • poremećaji raspoloženja i moždane aktivnosti, uključujući depresiju, Alzheimerovu bolest i multiplu sklerozu

  • Sporo zacijeljivanje rana

  • Neplodnost i sindrom policističnih jajnika

  • Pogoršanje sna

  • Gubitak koštane mase

 

 

 

Kako yoga pomaže?

 

Vjerojatno se sada pitate zašto o svemu ovome pišemo kao studio yoge. Odgovor je – kombinacija dubokog disanja, vježbanja i fokusa koju čini yoga je savršen alat za smanjenje razine stresa i hormonalne ravnoteže.

Yoga je sve popularnija u zapadnom svijetu upravo zato što daje savršen balans kaotičnom vremenu u kojem živimo.

 

  • Duboko disanje kroz nos

Ako cijeli dan dišemo plitko poput zeca, „senzori“ panike upozoravaju tijelo da nam prijeti napad i da nam je stoga potreban neprekinut dotok adrenalina i kortizola.

 Umjesto toga, kad dišete donjim režnjevima pluća, senzori za smirenje nalažu vašem tijelu da to i učini. Polagano i duboko disanje kroz nos posebice je učinkovito u poticanju smirujuće reakcije.

Pri vježbanju yoge fokus je na dubokom i polaganom disanju (dijafragmatskom disanju) koje smanjuje tlak i umiruje tijelo i živčani sustav na dubokoj razini.

Dubokim, polaganim disanjem signaliziramo tijelu da se može opustiti, da smo sigurni i zaštićeni i da nam ne prijeti nikakva opasnost.

 

  • Lučenje hormona sreće

Znanstveno je dokazano da vježbanje povećava lučenje serotonina. Serotonin, poznat kao „hormon sreće“ je odgovoran za dobro raspoloženje – kada je u ravnoteži, daje osjećaj zadovoljstva, mentalne opuštenosti, sreće i spokoja, dok manjak serotonina utječe negativno na mentalno zdravlje, te dovodi primjerice do depresije.

Ukoliko nam je kortizol povećan, vrlo vjerojatno nam fali serotonina i zato je odlično vježbanjem podržati lučenje serotonina.

 

  • Progresivno opuštanje mišića

Na kraju sata yoge uobičajeno da nekoliko minuta mirno ležimo i usredotočavamo se na dio po dio tijela, provjeravajući da li ga možemo dodatno opustiti. Često nismo niti svjesni koliko ustvari imamo napetosti u tijelu!

Jednostavnim testom u ovom trenutku možete i sami to primijetiti – da li vam je trenutno čeljust potpuno opuštena? Da li je prostor između obrva potpuno opušten? A vanjski kutevi usnica?

Većina ljudi je na fizičkoj razini u potpunom ili djelomičnom grču. Kada je cijelo tijelo napeto i pod stresom, ne može biti niti um opušten.

Opušteno tijelo i opušten um signaliziraju mozgu da nam ne prijeti opasnost ni od kuda i da nema potrebe za povišenim kortizolom.

  • Usredotočenost

 

Za vrijeme sata yoge toliko je detalja na koje treba obraćati pozornost – od  dubokog i potpunog disanja do položaja svakog pojedinog dijela tijela, od održavanje ravnoteže u pojedinim položajima do kontrakcije, odnosno opuštanja određene skupine mišića, da je potreban naš potpun fokus. Jednostavno ne stignemo razmišljati ni o čemu drugome osim o tome što trenutno radimo. Kada imamo potpun fokus na to što radimo, onda smo u sadašnjem trenutku. Onda smo prisutni. Kada smo prisutni, ne razmišljamo o problemima, ne muče nas strahovi i neizvjesnost i ne osjećamo stres.

Biti prisutan sada i ovdje znači ne razmišljati o problemima koji nas muče, ne analizirati i ne suditi ni o čemu. Jednostavna radost postojanja i života u sadašnjem trenutku put je do duboke unutarnje smirenosti i harmonije sa svijetom oko nas.

 

 

Ovaj blog post nastao je na temelju knjige: Dr. Sara Gottfried – Hormonska ravnoteža (Planetopija, 2014.). Ukoliko želite saznati više o ovoj tematici, ova knjiga poslužit će kao izvrstan alat. Topla preporuka!

 

Hvala mom drugu Igoru Rončeviću, mag.chem.,  na uloženom trudu i vremenu za poboljšanje ovog teksta.  

 

 

 

 

 

Please reload

Posljednje objave

September 24, 2019

September 13, 2019

March 26, 2019

January 7, 2019

January 3, 2019

Please reload

Pretraga po Tagovima
Please reload

Pratite nas
  • Facebook Basic Square
Arhiva
Please reload

  • Wix Facebook page
  • Google+ App Icon
  • YouTube Classic