Magija disanja

September 20, 2015

 

Disanje je jedina fiziološka funkcija čovjeka koja se odvija autonomno (nesvjesno), a istovremeno može biti voljna, odnosno svjesno kontrolirana našom voljom. Svjesno  i kontrolirano disanje koristi se u vježbama govora, pjevanju i sviranju, različitim sportskim disciplinama te pri vježbanju yoge i različitih vrsta relaksacije.

Ono što razlikuje vježbanje yoge od drugih oblika vježbanja je potpuna svjesnost o disanju, odnosno činjenica da je kod vježbanja yoge zapravo primarni fokus disanje, s kojim se sinkronizira pokret.

Svojim polaznicima često kažem da je yoga prije svega vježba disanja, a da je sve ostalo sekundarno. To sasvim očekivano izaziva čuđenje kod većine novopečenih vježbača – zašto bi disanje bilo tako bitno kada se ono odvija automatski i o njemu u svakodnevnom životu ni ne razmišljamo? E upravo je to tema ovog blog posta.

 

4 aspekta daha

 

       Fizički aspekt

 

Disanje možemo posmatrati iz nekoliko aspekata, a prvi je fizički.

 

Prvi uvjet za potpuno, duboko disanje je uspravno držanje tijela. Kada želimo što dublje udahnuti, nužno je potpuno se uspraviti, što aktivira različite mišiće torza i ublažava kompresiju kralježnice.

 

Dijafragma - glavni mišić za disanje, dijeli trup na prsnu i trbušnu šupljinu i  uzrokuje trodimenzionalne promjene oblika u prsnoj i trbušnoj šupljini. Kontrakcijom dijafragme pluća se šire i udišemo zrak, dok opuštanje dijafragme uzrokuje izdisanje. Pri dubokom disanju koristimo i interkostalne mišiće odnosno mišiće koji su smješteni između rebara.

Ovaj video lijepo pokazuje kako duboko disanje pomiče dijafragmu, a time i dobar dio trupa:

 

 

Nažalost, većina ljudi diše vrlo plitko, koristeći samo mali potencijal svojih pluća. S obzirom da duboko dijafragmatsko disanje kakvo prakticiramo na yogi nosi sa sobom niz dobrobiti, prava je šteta disati plitko!

 

       Biološki aspekt

 

Prednosti koje donosi duboko disanje dovodi nas do biološkog aspekta disanja. Disanje ima nekoliko fizioloških funkcija za ljudski organizam – dovod kisika u tijelo, uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela, regulacija tjelesne temperature i regulacija acido-bazne ravnoteže u tijelu.

 

Produžena moždina ( lat. Medulla oblongata ) je dio središnjeg živčanog sustava. Često se naziva i čvor života jer sadrži centre koji reguliraju automatsko disanje,  kao i reguliranje promjera krvnih žila i rad srca. Kombinacija promjera krvnih žila i ritma kucanja srca ima golem utjecaj na krvni tlak. Produžena moždina dio je moždanog debla, evolucijski najstarijeg dijela mozga.

 

Kada imamo pozornost na disanju, odnosno kada svjesno produbljujemo dah i kontroliramo disanje, kontrolu nad disanjem umjesto produžene moždine preuzima moždana kora. Moždana kora je evolucijski najnapredniji dio mozga.

 

U njoj se nalaze:

  • Senzorni centri (sluh, vid, miris, kožni osjet)

  • Motorni centri (rad mišića i žlijezda s unutarnjim izlučivanjem)

  • Asocijativni centri (organizacija i smislenost povezivanja svih psihičkih procesa u mozgu)

Kada kora upravlja našim disanjem, dolazi do onoga što yogiji zovu "magija yoge" – um se utišava i naša svjesnost prebiva u sadašnjem trenutku, te se naša percepcija, proces kojim mozak organizira podatke dospjele iz raznih osjetila i interpretira ih tvoreći smislenu cjelinu, s vremenom mijenja.

 

       

 

       Emocionalni i energetski aspekt

 

Pažnja na sinkronizaciji disanja i pokreta miče pozornost s emocionalnih poteškoća - strahova, tuge, nervoze - s kojima se u životu nosimo. Zbog toga za vrijeme vježbanja yoge ustvari cijelo naše biće uzima pauzu od iscrpljujućih emocionalnih stanja.

 

Um većine ljudi vrluda mislima o prošlosti, o budućnosti, obično razmišljajući o planovima, o strahovima i brigama, što stvara čitavo vrelo emocija, nažalost najčešće negativnih. Misli iz prošlosti najčešće su obojene emocijama tuge, sjete i žaljenja, a misli o budućnosti vezane se uz emocije strepnje, straha od nepoznatog i brige.

 

Pozitivne emocije najčešće su vezane za sadašnji trenutak, za život SADA I OVDJE. A što je više sada i ovdje od sadašnjeg udaha i sadašnjeg izdaha?

 

"Um je poput zmaja – leti ovdje i ondje, a dah je poput užeta koje vraća zmaja natrag u sadašnji trenutak. Dah dovodi um, koji je posvuda, natrag u svoj izvor, u prirodno stanje uma i radosti." - Ravi Shankar

 

Modernija istraživanja potvrdila su vezu između disanja i emocija – različita emocionalna stanja karakterizira drugačiji način disanja. Primjerice, brzo i plitko disanje je karakteristično za stanje stresa, dok je duboko i polagano disanje karakteristično za stanje opuštenosti.

 

S obzirom da dah može biti autonoman (kao probava i otkucaju srca), ali isto tako i pod našom voljom, kontroliranjem disanja možemo promijeniti naše emocionalno stanje. Studije su pokazale da ako dišemo plitko i brzo, lakše će nas obuzeti strah, dok će duboko i polagano disanje dovesti do opuštenosti.

 

 

Dah kao alat

 

Dah je poveznica između svjesnog i nesvjesnog, odnosno između onoga što možemo i onoga što ne možemo voljno kontrolirati. Upravo je disanje ključ za svjesnu kontrolu najsuptilnijeg dijela našeg bića.

 

Drevni yogiji znali su da kontrola disanja oslobađa put do suptilnijih slojeva ljudskog bića, odnosno  do mirnog uma, uma slobodnog od patnje.

 

Svjesno disanje je brz i učinkovit način za poboljšanje fizičkog, mentalnog i emocionalnog stanja. Svaka stanica u našem tijelu na taj način se obnavlja svježim zalihama kisika. Kada duboko dišemo, dolazimo bliže stanju potpune opuštenosti i usklađenosti sa svime i svakim oko sebe. Osjećamo se povezano sami sa sobom i s cijelom svijetom.

Potpuni dah pomaže krvi da teče glatko, efikasnijoj probavi, a i možemo misliti bistrije jer smo oslobođeni emocionalnog bremena nastalog vrludanjem uma.

S obzirom da udahnemo i izdahnemo 20.000 puta na dan, preko 100 milijuna puta tijekom života, sigurno je da je potencijal daha koji svatko od nas ima vrijedan naše pažnje i truda da iskoristimo sve njegove prednosti.

Please reload

Posljednje objave

September 24, 2019

September 13, 2019

March 26, 2019

January 7, 2019

January 3, 2019

Please reload

Pretraga po Tagovima
Please reload

Pratite nas
  • Facebook Basic Square
Arhiva
Please reload

  • Wix Facebook page
  • Google+ App Icon
  • YouTube Classic