Propriocepcija - inteligencija tijela

Propriocepciju definiramo kao našu unutarnju percepciju, odnosno mogućnost da određeni dio tijela zna svoj položaj u odnosu na ostatak tijela.

Tako npr. štakor koristi brkove za snalaženje u prostoru, pas koristi njuh, a delfini i šišmiši biosonar ili eholokaciju kako bi percipirali prostor oko sebe, dok čovjek ima na raspolaganju propriocepciju, skupa s ostalim osjetilima (vid, sluh, njuh, okus i dodir). Propriocepcija je šesto osjetilo.

Proprioceptori su senzori smješteni u zglobovima, mišićima, tetivama i ligamentima koji šalju informacije središnjem živčanom sustavu (mozgu i kralježničnoj moždini), nakon čije obrade postajemo svjesni svog položaja u prostoru. Što štakor ima više brkova, njegov središnji živčani sustav dobit će više informacija, te će bolje reagirati na podražaje izvana. Isto je i za čovjeka - napeta mišićna vlakna i kruti zglobovi slat će mozgu lošiju sliku o tome što se zbiva s tijelom. Loša slika u mozgu znači često i nekvalitetan ili prespor odgovor od mozga.

Prvi praktični primjer koji mi pada na pamet je da osoba s dobrom propriocepcijom ima mnogo veće šanse da će tijelo kvalitetno odreagirati na sklizanje po ledu i da će se snaći prije nego padne na trticu ili kuk i ozljedi se. Da, pomoći će i da ne nosite male platnene tenisice ako je cesta zaleđena, ćemu se ne mogu načuditi ovih dana.

Kako poboljšati propriocepciju? Bitno je da mišići budu funkcionalni (odgovarajuće duljine i snage) i zglobovi mobilni (odgovarajuće pokretljivosti). Kineziologija (znanost o pokretu) koristi propriocepcijske vježbe koje se svode na vježbanje ravnoteže.

Dakle - potrebno je imati duge mišiće, dobru pokretljivost zglobova i dobru ravnotežu - na koju vrstu fizičke aktivnosti vas ovo podsjeća? Na yogu, dakako. Sljedeći put kada se poskliznete na ledu i tijelo brzo odgovori na podražaj i snađe se prije nego padnete, ili ako i padnete, ali na pametan način da se ne ozljedite, nazdravite za svoje proprioceptore.